ISO standardi na natječajima

Naručitelji u javnoj nabavi ISO certifikate koriste kao objektivan dokaz da ponuditelj ima uređen sustav: upravljanja kvalitetom (ISO 9001), upravljanja okolišem (ISO 14001), zaštite zdravlja i sigurnosti na radu (ISO 45001), sigurnosti informacija (ISO 27001) i drugih područja. Umjesto da svaki naručitelj sam provjerava ponuditelje, oslanja se na ocjenu neovisnog akreditiranog certifikacijskog tijela.

Za ponuditelje to znači dvoje: bez traženog certifikata ponuda često pada na formalnim uvjetima, a s neispravnim (istekao, neakreditiran, pogrešno područje primjene) riskira se odbijanje ponude ili žalba konkurencije.

Oznaka HRN EN ISO 9001:2015 nije druga norma u odnosu na ISO 9001 — HRN označava hrvatsko preuzimanje u Hrvatskom zavodu za norme (HZN), a EN europsko preuzimanje iste međunarodne norme. Zahtjevi su identični.

Godine u oznakama ne moraju se poklapati: u Crnoj Gori ISO 9001:2015 nosi oznaku MEST EN ISO 9001:2016 — 2015. je godina međunarodnog izdanja, a 2016. godina crnogorskog preuzimanja. U Hrvatskoj je isto izdanje preuzeto kao HRN EN ISO 9001:2015, a ISO/IEC 27001:2022 kao HRN EN ISO/IEC 27001:2023. Ista logika vrijedi za ISO 14001, ISO 45001, ISO 22301, ISO/IEC 20000-1, ISO/IEC 27701, ISO/IEC 42001 i druge norme. Iz 2026.: ISO 14001:2026 preuzet je u HZN-u kao HRN EN ISO 14001:2026, dok za ISO 9001:2026 u katalogu HZN-a u trenutku pisanja stoji još HRN EN ISO 9001:2015 — točnu oznaku i godinu preuzimanja uvijek provjerite u katalogu Hrvatskog zavoda za norme.

U javnoj nabavi zato je ključno tražiti (i nuditi) važeće izdanje norme i važeći akreditirani certifikat, a ne vezati se za razliku u godinama nacionalne oznake — tako se izbjegavaju zabune, odbijanja ponuda i žalbe.

Dodatno: uvijek provjerite je li certifikacijsko tijelo akreditirano baš za tu normu i područje djelatnosti. Certifikat tijela bez odgovarajuće akreditacije naručitelj može odbiti, a provjera je javna — kroz registre akreditacijskih tijela.

Akreditirani certifikat iz bilo koje države vrijedi i u Hrvatskoj. Zakon o javnoj nabavi (NN 120/16, 114/22, 48/26; čl. 270. i 271.) obvezuje javnog naručitelja da prizna jednakovrijedne potvrde tijela osnovanih u drugim državama članicama EU i da prihvati dokaze o jednakovrijednim mjerama — ponuda zato ne smije pasti samo zato što certifikat nije izdan u Hrvatskoj ili ne nosi oznaku HRN. Uvjet je da je certifikacijsko tijelo akreditirano za tu normu i područje kod potpisnika međunarodnog sporazuma o priznavanju (EA MLA, odnosno IAF MLA — od 2026. Global Accreditation Cooperation), što se provjerava u javnom registru tog tijela. Vrijedi i obrnuto: Hrvatska akreditacijska agencija (HAA) od 2010. je potpisnica EA MLA za sve akreditacijske sheme, uključujući certifikaciju sustava upravljanja, pa se certifikati izdani pod HAA akreditacijom priznaju u svim državama potpisnicama tog sporazuma. Hrvatska je članica Europske unije od 2013.

Najviše nesporazuma stvara nacionalni prefiks u oznaci: ista norma u svakoj državi nosi svoju oznaku, pa ponuditelj iz Srbije, Bosne i Hercegovine ili Crne Gore donosi certifikat koji „ne izgleda isto“ — iako je riječ o istoj normi. Zato preporučujemo da se u dokumentaciji o nabavi uvijek navodi međunarodna oznaka — ISO 9001, ISO 14001, ISO/IEC 27001 — jer je razumiju svi ponuditelji, bez obzira odakle dolaze, i nikome ne treba dokazivati da su HRN, SRPS, BAS ili MEST „isto“. Službene oznake prema nacionalnim tijelima za normizaciju:

Oznake su namjerno prikazane bez godine izdanja: godina u nacionalnoj oznaci godina je nacionalnog preuzimanja, a ne godina ISO izdanja, pa se razlikuje od države do države. HRN EN ISO 9001:2015, SRPS ISO 9001:2015 i MEST EN ISO 9001:2016 jedna su te ista norma — ISO 9001:2015. ISO/IEC 27001:2022 u Hrvatskoj nosi oznaku HRN EN ISO/IEC 27001:2023. Točnu oznaku i godinu preuzimanja uvijek možete provjeriti u katalogu Hrvatskog zavoda za norme.

Na svakoj našoj stranici o pojedinoj normi navedene su obje oznake — međunarodna i hrvatska — pa brzo možete provjeriti koja odgovara kojoj: pregled svih normi.